Uzgoj borovnice

Zaštita voćaka od niskih temperatura

  U  vrijeme niskih temperatura zimi voćke su izložene manjoj ili većoj opasnosti od mraza te tada mogu naročito stradati generativni pupovi ili neki drugi organi, a može doći i do potpunog smrzavanja stabla. Voćke su posebno izložene opasnosti od niskih temperatura u prijelaznim fenofazama tj. iz zimskog mirovanja u vegetaciju ili iz vegetacije u zimsko mirovanje. Pojedina tkiva voćaka nisu jednako otporna spram mrazova, što je uvjetovano anatomskim karakteristikama, rezervama hrane koju sadrže i sl. U periodu mirovanja najotpornije tkivo je kambij, pa mlado drvo, staro drvo, kora te srž.
 Pojedini organi su različito  osjetljivi na niske temperature. Nadzemni organi voćke mogu izdržati  i do -35 °C no korijen može stradati već na -9 do -10 °C. Cvjetni pupovi su naročito osjetljivi na niske temperature. Cvjetovi i zametnuti plodovi stradaju već pri temperaturi od -2 do 1,5 °C. Voćke se tijekom jakih zima ne mogu u potpunosti zaštititi od većih oštećenja i zamrzavanja pupova, grana, debla i korijenja, ali može im se pomoći da sa znatno manje štete podnesu i vrlo niske temperature, neke čak i do - 30º C.

Štete na voćkama koje mogu biti  izazvane pojavom zimskih mrazova mogu se u mnogim slučajevima izbjeći primjenjujući različite preventivne  mjere. Takva preventivna mjera sigurno je najbolja zaštita voćnjaka od zamrzavanja stabala, kao što je pravilan izbor položaja, prirodno otpornijih vrsta i sorata prema mrazu, izbor podloge itd. Izboru sortimenta prilikom sadnje treba posvetiti puno pažnje, služeći se već postignutim iskustvima, te izbjegavati sadnju onih vrsta i sorata koje su poznate po slaboj otpornosti na vrlo niske zimske temperature,osobito na lošijim nižim položajima. Kao preventivna antistresna mjera posljednjih godina vrlo učestalo se koriste pripravci na bazi bakterije Thiobacillus ssp. (Thiofer).Ovaj pripravak  višenamjenskog djelovanja (mikrobiološki poboljšivač i aktivator)ima dozvolu u ekološkoj i integriranoj proizvodnji.Međutim, njegova primjena je učinkovita ukoliko se primjenjuje barem dva dana prije stresa i na temperaturi od minimalno 10ºC.Osim preventivnih mjera, nužna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućuju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazove. Ako su zimu dočekale spremne onda je i mogućnost štetnih posljedica smrzavanja svedena na minimum. Zimske pozebe u dobro i redovito njegovanim (ishranjenim i zaštićenim) voćnjacima s dobro sazrelim drvom i mladicama su daleko manje nego u zapuštenim, nenjegovanim voćnjacima, stradalim od štetnika i bolesti koji se pogrešno gnoje samo dušičnim gnojivima (KAN, UREA) i to nepravovremeno, najčešće vrlo kasno u jesen.J
Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju nepovoljnog djelovanja mraza, a koja se pokazala i efikasnom je pravovremeno premazivanje debla i jačih skeletnih grana krošnje vapnom u jesen nakon otpadanja lišća najkasnije do siječnja jer upravo u tom periodu nastaju pozebi na deblima zbog izmjene prvih sunčanih i toplih dana s vedrim i vrlo hladnim noćima. Ova mjera temelji se na osobini da se predmeti bijele boje slabije zagrijavaju zbog odbijanja sunčevih zraka. Osim toga, slabije zagrijavanje tj. krečenje voćke ima još jednu prednost, a to je da u proljeće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja voćke od kasnih proljetnih mrazova. Ako se unatoč poduzetim mjerama na deblu i skeletnim granama pojave pukotine ("mrazopuci") prije nego dođe do njihova otvaranja, sušenja i propadanja kore, može se čvrstim povezivanjem rana postići zaraštanje jakim priljubljivanjem kore. Ako se zakasni s ovom mjerom,  onda propalu, zamrzlu i osušenu koru treba ukloniti do zdravih dijelova, a ranu premazati voćarskim voskom. U slučaju težih stradanja treba pristupiti cijepljenju „na most“ koje kod mladih voćaka daje dobre rezultate.
Oštećenja korijena nastaju  ukoliko se  temperatura u zamrznutoj zemlji u zoni korijena (dubine 20 do 50 cm) spusti  na -12º C i niže. Oštećenja  korijena voćaka , osobito mlađih stabla,možemo zaštititi od jačeg rashlađivanja dubljih slojeva zemljišta,pokrivanjem zone korijenja malčiranjem (nastiranjem) tla pokošenom travom, stajnjakom ili kompostom.

Uzgoj aronije

Uzgoj masline

Osnove uzgoja jabuke,kruške i šljive

Haskap-Sibirska borovnica

Ekološko voćarstvo

Uzgoj smokve

Uzgoj dunje

Abeceda vegetativnog razmnožavanja

Vinova loza

Propadanje kruške

Proizvodnja kupine

Jabučna buha-Psylla mali Schm.

Ozbiljan je štetnik jabuke samo u netretiranim voćnjacima. Široko je rasprostranjena i česta u Europi.

Štetnik napada
Pupove i listove.

Opis  štetnika
Odrasli oblik jabučne buhe je zelenkaste do žuto-zelene boje u proljeće i ljeto, dok u jesen poprimi smeđe-narančastu do kesten-crvenu boju. Krila su joj prozirna s tamnim žilicama u jesen. Dužine je od 2.5 do oko 3 mm.
Jajašca su dužine 0.4 mm, izduženo-ovalnog oblika i krem-žute boje s vrlo kratkim, nitastim stapkama i debelom trbušnom peteljkom.
Ličinke su zelenkaste boje s crvenim očima. Imaju plosnato, široko i ovalno tijelo s istaknutim počecima krila u kasnijim stadijima. Starije ličinke su žućkaste do blijedo zlatno-smeđe boje sa smeđim nogama.

Biologija i životni ciklus štetnika
Jabučna buha je rjeđa vrsta u nas koja vrlo dobro podnosi niske temperature. Prezimljuje u obliku jajašaca u pazušcima pupova i pukotinama kore stabla jabuke. Mlade ličinke se izležu tijekom duljeg razdoblja u proljeće, obično u travnju ili početkom svibnja. Iste pužu  prema otvorenim ili još uvijek zatvorenim pupovima te ubrzo započinju s hranjenjem na način da ustima buše unutarnje tkivo pupa i sišu biljni sok . Ličinke se hrane i u cvjetnoj gronji te lisnim pupovima. One su relativno inaktivne i luče bijele voštane niti. Također izbacuju ljepljivu bijelu medljiku u obliku kuglica, dajući im vrlo karakterističan prepoznatljiv izgled. Kada su potpuno site, obično od kraja svibnja pa nadalje, svaka ličinka se učvrsti za list svojim ustima. Nakon toga koža ličinke se razdvoji te se pojavi odrasli oblik buhe. Odrasli se oblici pojavljuju na drveću tijekom ljeta i jeseni i vrlo su aktivni. Parenje se obično odvija u kolovozu ili rujnu, a ovisno o sezoni,  jabučna buha može polagati jaja kontinuirano do listopada ili studenog. Jaja obično polažu uglavnom duž ožiljaka na listovima ili među prazne ljušture jaja prethodnih generacija.
Vrsta ima samo jednu generaciju godišnje.

Šteta koju izaziva štetnik
Najveće štete prave ličinke u proljeće. One se skupljaju na nabubrenim i poluotvorenim pupovima na kojima sišu. Izlučivanjem medne rose katkad sljepljuju listiće pupova što uzrokuje njihovu kržljavost te se nakon toga osuše i otpadnu. Nakon toga jabučna buha siše na lišću koje se kovrča i otpada. Pri jačem napadu moguća je i deformacija plodića.
Ličinke izazivaju velike štete u razdoblju prije cvatnje. Latice na djelomično otvorenim pupoljcima počinju smeđiti.  Cvjetovi, u gronjama koje su prepune jabučnih buha, mogu u roku nekoliko dana biti potpuno oštećeni često i prije uočavanja zaraze.
Odrasli su oblici vjerojatno bezopasni.

Zaštita od jabučne buhe
Budući da prezimljuje u obliku jaja na jabuci, korisno je kasno zimsko prskanje ili tretiranje insekticidima u vrijeme pojave mladih ličinki.

Opadanje plodova

Postoji prirodno regularno opadanje suvišnih plodova i opadanje koje je uzrokovano lošom njegom voćaka. Razlikujemo tri vala opadanja plodova:

1. prvo opadanje odvija se poslije cvatnje
2. drugo u lipnju pa ga zovemo lipanjsko opadanje
3. treće prije berbe

No, plodovi mogu opadati i izvan ta tri glavna vala, ako uslijede nepovoljne klimatske prilike, kao što su: olujni vjetrovi i tuča, ili u slučaju jačeg napada bolesti i štetočina. Potrebno je poznavati uzroke opadanja plodova, kako bi mogli utjecati na smanjenje opadanja, a time na povećanje rodnosti voćaka. Postoje stanovite razlike u opadanju plodova između jezgričavih voćaka (jabuka, kruška, dunja, oskoruša) i koštičavih voćaka (šljiva, breskva, marelica, trešnja, višnja).
Kod koštičavih voćaka zametanje plodova je obilnije. Opadanje plodova je također periodično, ali se faze opadanja ne razlikuju tako jasno kao kod jezgričavog voća. Opadanje se zbiva u tri vala, ali se često drugi i treći val stapaju. Prvo opadanje nakon cvatnje traje dva do tri tjedna. Drugo opadanje se podudara s fazom odrvenjavanja koštice, kada dolazi do zastoja u rastu ploda. Treća faza opadanja je slabije izražena, a javlja se kad plodovi postignu konačnu veličinu. 

Opadanje plodova nakon cvatnje
Nakon cvatnje često uočavamo jače opadanje plodova. Traje između 10 i 20 dana. Tada može opasti i do 75 posto plodova. To je prvi val opadanja plodova, do kojeg dolazi prirodno, jer se svi plodovi ne oplode. U početku započne rast plodova, ali se brzo zaustavi, jer neoplođeni sjemeni zametci ne luče hormone potrebne za diobu stanica i daljnji rast plodova. U ovom valu najčešće opadaju plodovi jabuka i krušaka, ali i drugih vrsta. Prvi opadaju plodovi koji uopće nisu oplođeni, a potom kod jabuka i krušaka plodovi koji imaju oplođen po jedan ili dva sjemena zametka. Mali broj sjemenih zametaka ne luči dovoljno hormona koji bitno utječu na diobu stanica i rast ploda. Treba znati da se plodnica kruške sastoji od pet sraslih plodničkih listića, a u svakom se nalaze po dva sjemena zametka. Plodnica jabuke se također sastoji od pet plodničkih listića, a u svakom dolaze po dva ili više sjemenih zametaka. U koštičavih voćaka plodnica je jednogradna, a u njoj dolaze dva sjemena zametka. Uz obilnu cvatnju jabuka i krušaka dovoljno je da se zametne 5-7 posto cvjetova u plodove, pa da se postigne dobra rodnost. Kod sorti sitnijeg ploda potrebno je da se zametne 12 posto cvjetova u plodove. Kod bresaka, marelica i šljiva dobro je kada se 10-20 posto cvjetova zametne u plodove, a kod trešanja i višanja 15-25 posto. Općenito treba znati da su rijetke plodnice u kojima se pri oprašivanju oplode svi sjemeni zametci. Sjemeni zametci se nakon oplodnje razvijaju u sjemenke. Kada razrežemo plod jabuke ili kruške, vidimo da je u njemu najčešće 5-6 sjemenki. No, ima plodova s dvije ili tri sjemenke.
Koja je uloga sjemenki u održanju ploda? Prije svega treba naglasiti da se u sjemenkama svih vrsta voćaka (jabuka, kruška, breskva, šljiva itd.) luče hormoni koji potpomažu diobu stanica i rast ploda. Ako plod ima dovoljno oplođenih sjemenih zametaka, tada će dobro rasti i biti stabilan pa neće opasti. Plodovi u kojima nema oplođenih sjemenih zametaka niti razvijenih sjemenki zastanu u rastu, jer ih na rast ne potiču hormoni. Nakon zastoja u rastu razvije se sloj odvajajućih plutastih stanica između peteljke i rodnog izbojka, pa popusti veza i plod opada. Što je manje oplođenih sjemenki u plodu, to je lučenje hormona slabije, a time i stabilnost ploda manja.

Na stabilnost ploda, odnosno smanjeno opadanje plodova s manjim brojem sjemenki utječe i stanje ishranjenosti voćke. Ako želimo da cvjetni pupovi i cvjetovi budu razvijeniji, tada mjesec dana prije cvatnje treba voćke prihraniti dušičnim gnojivom, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. Uz bolju opskrbu dušikom, bit će bolja i oplodnja. Napokon, ako želimo da manje plodova opadne nakon cvatnje, trebamo odmah nakon cvatnje voćke prihraniti drugom dozom dušičnog gnojiva, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. U ovo vrijeme dodano dušično gnojivo potpomoći će rast plodova i mladica, koje se na početku vegetacije u proljeće odvija pretežno na račun rezervnih hranjiva iz korijena, debla i skeletnih grana. Osim toga, prihranjivanje prije cvatnje i poslije cvatnje potpomaže proljetni rast korijena. Ako želimo provjeriti zbog čega su plodovi nakon cvatnje opali, tada ih trebamo razrezati i vidjeti sadrže li sjemenke. Na taj ćemo se način uvjeriti zbog čega u velikoj mjeri plodovi opadaju. Prekomjerno opadanje plodova nakon cvatnje može biti uzrokovano lošom oplodnjom, zbog nepovoljnih klimatskih prilika, a najčešće zahladnjenja u doba cvatnje. Naime, uz zahladnjenje je slabija energija i ukupna klijavost polena, pa ne dođe do oplodnje. Osim toga, uz hladnije vrijeme ne lete niti pčele koje inače slove kao najmarljiviji prenositelji polena ili najbolji oprašivači. Katkad i uz vrlo povoljne klimatske prilike, u doba cvatnje mogu opasti gotovo svi plodovi nakon cvatnje. To se rijetko događa. Uzrok može biti loše odabran sortiment. Znamo da se sorte jabuka i krušaka, zatim veliki broj šljiva i trešanja itd., ne mogu oploditi svojim polenom već su upućene na međuoprašivanje i oplodnju polenom druge sorte. Ako imamo pojedinačna stabla jedne sorte, tada ih nema tko oprašiti i oploditi. Logično je, dakle, da će nakon cvatnje neoplođeni plodovi opasti. 

Lipanjsko opadanje plodova
U lipnju nastupa drugi val opadanja plodova. Lipanjsko opadanje izraženije je kod mladih voćaka, s naglašenom bujnošću. Opadanje može biti više ili manje izraženo, ovisno o klimatskim prilikama i stupnju ishranjenosti voćaka. U ovom će valu opadati prvo plodovi u kojima je manji broj sjemenki. Povećano opadanje može prouzročiti suša, jer je tada otežano primanje hranjiva iz tla. Drugi razlog može biti slaba ishranjenost voćaka općenito, a posebice dušikom. Protiv lipanjskog opadanja borimo se natapanjem i prihranom dušičnim gnojivima. Da se spriječi ili znatno smanji lipanjsko opadanje plodova, preporučuje se u drugoj polovici svibnja provesti treće prihranjivanje dušičnim gnojivom. U to se vrijeme gnoji sa 100 kg /ha KANA. Postoji i mogućnost primjene hormonskih pripravaka, kako bi hormoni poticali dalji rast ploda i utjecali na smanjenje opadanja. No, ta je praksa složena pa se rijetko primjenjuje. Ako se i primjeni, to se obavlja pod stručnim nadzorom, kako ne bismo prouzročili nepoželjne posljedice. 

Opadanje plodova prije berbe
Prije berbe počinje treći val opadanja plodova. Uzroka opadanju je više. No, opadanje je u tom valu znatno manje izraženo. Dakako, šteta je tada velika, jer opadaju plodovi koji su utrošili hranu, a nisu se održali do berbe. Nepovoljne klimatske prilike kao što je tuča ili olujni vjetar uoči berbe mogu počiniti velike štete. Prije berbe, inače, opadaju plodovi napadnuti štetočinama kao što je kod jabuke napad jabučnog savijača (crvljivost). Katkad opadaju pojedini plodovi i u slučaju kada dolaze zajedno, (u "grozdovima") tri ili četiri skupa, pa zbog naglog bubrenja i povećanja volumena ploda dolazi do istiskivanja plodova. To se češće događa kod sorti čije su kraće peteljke na plodovima. Plodovi s dugim peteljkama, kao što je kod jabuke Zlatni delišes, a kod kruške Boskova bočica, često dolaze jedan uz drugi, jer je cvat zvana gronja, u kojoj je pet do šest cvjetova, pa ako se svi oplode, mogu se svi razviti do berbe.
Čest je slučaj da kod kruške Conference i Abbe Fetel u gronji do berbe bude 4-5 plodova. Nasuprot tomu, u cvatu, dakle gronji sorte Viljamovke imamo najčešće jedan, a rjeđe dva ploda. No, može biti i drugih razloga povećanog opadanja plodova. Na primjer, ako plodovi nejednolično dozrijevaju, što je slučaj kod nekih sorti s protegnutim dozrijevanjem, tada zbog toga što pojedini plodovi ranije dozriju mogu i opasti. Ako imamo sorte s nejednoličnim ili protegnutim dozrijevanjem, trebamo provesti berbu u više navrata. Prije berbe u pojedinim slučajevima zbog jače izražene suše može doći do osjetnijeg opadanja plodova. Naime, u to vrijeme plodovi bubre i trebaju puno, odnosno dovoljno vlage. Stoga se predlaže u takvim slučajevima po mogućnosti provesti natapanje.

Priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja

Moljac kružnih mina-Leucoptera malifoliella Zell.

Ovaj miner može biti vrlo štetan jer se u Hrvatskoj često javlja u velikom broju.

Štetnik napada
Lišće.

Opis štetnika
Odrasli leptiri imaju raspon krila od 6 do 7 mm.  Prednja krila su sivkastobijela i sjajna sa smećkastim crtama, okružena bakrenastim zonama. Stražnja krila su svijetlosive boje i resasta.
Gusjenice su duge do 4 mm, žućkaste do svijetlosmeđe boje tijela te smeđe glave. Vrlo su sitne.

Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi kukuljica u krošnji voćke, na lišću ili rijetko kad u tlu. Ponekad stvara kokone na plodovima kojima se onda širi. Pred početak cvatnje jabuka započinje let leptira. Oni odlažu jaja na donju stranu mladog vršnog lišća. Razvoj jaja traje 8 do 12 dana. Nakon razvoja iz jaja izlaze gusjenice koje se odmah ubušuju u listove na kojima stvaraju okruglaste mine, promjera 5 do 6 mm, koje se mogu dobro uočiti na licu lista. Na naličju lista obično se kukulji u bijelom kokonu. Nakon 2 dana formirana je kukuljica.
Ima 2 do 4 generacije godišnje.

Štete koje izaziva štetnik
U uvjetima jače pojave ovog štetnika, površina lišća je jako oštećena. Oštećenja su u vidu okruglastih slabo prozirnih mina na kojima se dobro vide koncentrirani krugovi izmeta gusjenica, reduciraju fotosintetsku aktivnost.

Zaštita od lisnog minera
Obradom tla ispod voćaka i uništavanjem otpalog lišća uništavaju se moljci koji prezimljuju u ili na tlu (moljci točkastih i vrećastih mina te patuljasti moljac miner). Zimsko prskanje se primjenjuje samo za vrste koje prezimljuju na voćkama (moljci vijugavih i kružnih mina).
Dinamiku populacije lisnih minera mogu regulirati I mnogi prirodni neprijatelji.
Poznata je i pojačana osjetljivost pojedinih sorata jabuke na napad lisnih minera. Sorte Idared I skupina sorata Delicious su jače napadnute lisnim minerima od primjerice sorte Jonagold.
Insekticidi se primjenjuju odmah nakon cvatnje i to ako se u tijeku proljeća na deset listova nađe jedna mina ili u tijeku ljeta na jednom listu dvije mine.
Preciznije određivanje praga odluke je ako se netom prije cvatnje metodom 100 udaraca uhvati više od 8 leptira. Tada je potrebna primjena insekticida u vrijeme ovipozicije ili najkasnije do početka pojave gusjenica. Odmah nakon cvatnje prag odluke je 1 do 2 jajeta ili jedna mina na 10 listova.
Prednost pred kemijskim insekticidima treba dati biotehničkim jer pošteđuju prirodne neprijatelje. Od biotehničkih insekticida koriste se oni na bazi heksaflumurona, fenoksikarba, teflubenzuronaluferona i dr.

Pepelnica jabuke-Podosphaera leucotricha

Nakon krastavosti, ovo je najčešća bolest jabuka. Osim jabuke, štete nanosi i kruški, dunji i mušmuli. Pojavu bolesti pospješuju blage zime, suho i toplo vrijeme u proljeće, jača gnojidba, osjetljive sorte, moderan način uzgoja. Teže ju je suzbiti od krastavosti od koje ju razlikuje što se više javlja za toplijih, manje kišnih godina, te na više sunčanim, manje vlažnim i toplijim položajima što je uvjetovano drugačijim zahtjevima gljive u pogledu vlage zraka i padalina.

Bolest napada
Zeleni dijelovi voćke (pupovi, cvjetovi, lišće, mladice), rjeđe plodovi.

Uzročnik bolesti
Gljiva Podosphaera leucotricha.

Simptomi bolesti
Višegodišnja prisutnost pepelnice u voćnjaku vidi se po stablima tzv. „rijetke krošnje“ s mladim izbojima prekrivenim karakterističnom brašnastom, bijelopepeljastom prevlakom. Prevlaka se razvija na svim zelenim organima pa gljivica prekriva zelene dijelove biljke te oni slabije asimiliraju. Gljivica dodatno pogoršava razvoj listova i oduzimanjem hranivih tvari iz epidermalnih stanica biljke sa svojim sisaljkama (haustorije). Na listu se bolest pokaže odmah nakon listanja. Zaraženi listovi su uži, tvrdi, deformirani, uspravni  i kao lijevak uvijeni. Postepeno se suše i otpadaju, osim vršnog lišća koje poprimi metalnu boju i sasuši se, ali ostane na vrhu izboja. Stoga stablo ima karakterističan, velik broj golih ili polugolih izboja s nekoliko suhih ili polusuhih listova na vrhu dok je krošnja stabla rijetka.

Mladi se izboji slabije razvijaju i kraćih su internodija. Cvjetovi koji su se razvili iz zaraženog cvjetnog pupa zelenkaste su boje, a lapovi su im pepeljasti. Latice cvjetova zaostanu u rastu, ostaju vrlo malene, nemaju normalnu ružičastu boju već zelenkasto-vodenastu, uske su i malene pa se u takvim cvjetovima prašnici i tučak jače ističu. Ti cvjetovi su sterilni pa više ne mogu razviti plod. Redovito su zaraženi svi cvjetovi jednog cvata koji su se razvili iz cvjetnog pupa. I zeleni ovogodišnji izboji mogu biti zaraženi pepelnicom. Oni se također na kraju najčešće osuše.
Sekundarne infekcije su infekcije plodova, a ostvaruju se kod zametanja plodova ili dok su još plodovi sitni. Primjer je sorta Jonathan koja je osjetljivija na napad pepelnice.  Na plodovima te sorte dolazi do mrežaste nekroze (poznatija kao “mrežavost plodova”) koja umanjuje kvalitetu plodova.

Biologija bolesti
Moguća su dva načina prezimljavanja gljive.
Prvi način je da prezimi micelij u spavajućem lisnom ili cvjetnom pupu, posebno vršnom. U slučaju da se temperature spuste ispod -20 °C, micelij može prezimiti, ali ne i pup pa se gljivica kao obligatni parazit neće moći dalje razvijati. Stoga je redovita pojava da je napad pepelnice jak nakon blagih zima. Pupovi prije nego što se zatvore, inficirani su gljivicom na način da gljiva raste preko lisne peteljke do pupa pa hife ulaze u pup dok isti još nije zatvoren. Hife ulaze između zametaka budućih listova i tu prezimljuju. U proljeće kada pup potjera, započinje i razvoj gljivice te zaraza. Ovaj način prezimljavanja je objasnio zašto se gljiva u jačoj mjeri javlja iza listanja jabuke te zašto su zahvaćeni svi listovi ili cvjetovi jednog izboja.
Drugi način je da prezimi kleistotecij (peritecij). U jesen se na kori zaraženih izboja ili na zaraženim listovima, razvijaju smeđecrna, kuglasta tijela tzv. kleistoteciji. Oni prezime na kori izboja i na otpalom lišću te u proljeće pucaju. U njima se nalaze askusi s 8 askospora koje se oslobađaju i vjetar ih prenosi na mlado lišće,  te tu kliju i vrše zarazu. Zaraza je u početku lokalna za razliku od zaraze u pupu, gdje su zahvaćeni svi listovi. Ona se postepeno širi. Bijelopepeljastu prevlaku čine micelij, konidiofore i konidije pepelnice. Na konidioforima se razvija obilje konidija i to osobito za sunčanih i toplih dana s dovoljno vlage u zraku. Te konidije dovode do sekundarnih infekcija, a šire se vjetrom. Za klijanje konidija nije potrebna voda na organu biljke već samo određena vlažnost zraka (80-90%). Stoga, pepelnica se razvija i za manje vlažnog vremena, po čemu se razlikuje od krastavosti koja traži kišovito vrijeme. Zaraza se konidijama širi tijekom čitave vegetacije s tim da zahvaćeni mogu biti samo mladi listovi koji se neprestano razvijaju na vrhu izboja. Krajem vegetacije prestaje širenje gljiva konidijama i dolazi do stvaranja kleistotecija i ulaženja u pup.

Uvjeti potrebni da se ostvari infekcija
Optimalne temperature za infekciju su od 10 do 20 °C. Vrijeme inkubacije je 6 do 7 dana pri 22 °C, a pri 12 °C 9 do 10 dana. Jak vjetar i jaka insolacija zaustavljaju zarazu kao i temperature iznad 33 °C.  Konidije sadrže dovoljne rezerve vlastite vode stoga za infekciju i klijanje ne traži prisutnost vode za razliku od ostalih bolesti.

Zaštita od pepelnice
Kako bi se zaraza pepelnicom smanjila, potrebno je zaražene mladice ukloniti.
Potrebno je spomenuti da sorte Idared, Jonathan, Granny Smith spadaju u osjetljivije sorte na pepelnicu.
Vrijeme zaraze je teško utvrditi jer za infekciju nije potrebna voda zbog čega je otežano prognoziranje pojave bolesti.
Od fungicida koji se koriste u suzbijanju pepelnice preventivno, kurativno i putem pare, spomenimo: sumporne pripravke (Kumulus, Kossan, Chromosul, Sumpor SC 80, Sulfolac) koji djeluju kontaktno i putem para, triazole (Baycor, Score, Punch, Clarinet, Anvil, Meteor, Sabithane, Systhane, Topas, Folicur, Bayleton, Cros, Rotondo) koji često dolaze u kombinaciji s drugim preparatima, pirimidine (Rubigan, Nimrod), strobilurine (Stroby, Zato) koji suzbijaju pepelnicu preventivno posebnim mehanizmom djelovanja, anilinopiridine (Chorus, Clarinet) koji sistemično djeluju na pepelnicu i krastavost s potpuno novim mehanizmom djelovanja, a primjenjuju se preventivno i kurativno te dinokap (Karathane) kao kontaktni fungicid i triforin (Saprol N) kao sistemik za suzbijanje pepelnice i krastavosti.

Zaštita vinove loze prije i poslije cvatnje

Početak cvatnje je važan moment u zaštiti od peronospore, pepelnice, a kod nekih sorti (Rajnski rizling, Zeleni silvanac) i sive plijesni.

Sistemično-kontaktni fungicidi pružaju kvalitetniju zaštitu u ovoj fazi razvoja vinove loze u odnosu na kontaktne fungicide jer se bolje rasporede u listićima i mladicama, djeluju preventivno i kurativno (terapeutski), sistemična komponenta se teže ispire i kreće se do svih organa vinove loze koji transpiriraju.

Napad pepelnice (Uncinula necator) prepoznaje se po pepeljastim prevlakama na svim zelenim dijelovima loze. Na lišću se ova prevlaka javlja i s lica i s naličja. Napadnuto mlado lišće se deformira, a često i suši. Najveću opasnost pepelnica predstavlja za grožđe koje biva zaraženo od zametanja pa do šaranja. Mlade bobice se u cijelosti pokrivaju sivo pepeljastom prevlakom, smežuraju se i suše. Veći dio grozda ili cijeli grozd obolijeva od pepelnice zahvaljujući brzom širenju površinskog parazita. Napad pepelnice u ovoj fazi uzrokuje brzo pucanje opne i tada se javljaju tipični simptomi napada pepelnice na bobicama - bobe se raspuknu i u njima se vide sjemenke. Pukotine na bobicama su idealna mjesta za ulaz botritisa (truleži), što čini dvostruku štetu na grožđu.

Plamenjača (Plasmopara viticola) napada sve zelene organe vinove loze, najčešće list i bobice, rjeđe cvijet, a vitice i mladice vrlo rijetko. Na listu nastaju uljne mrlje koje postupno postaju žute pa crvenkastosmeđe da bi se na kraju osušile. Pjege su obrubljene žilama i postupno se šire a tkivo odumire. Po rubovima tako osušenih pjega na naličju se vide bijele nakupine spora. Na cvjetovima najprije strada kapica koja posmeđi i osuši se, a onda se širi na cvijet koji propada. Moguće strada i peteljkovina. Bobice također mogu imati nakupine spora do momenta gubljenja puči (kad pređu 1/3 razvoja) a poslije toga gljivica se kroz peteljku može uvući u bobicu i uzrokuje smežuravanje uz svjetlo smeđu ili ljubičastu boju, ovisno o sorti. Najčešće na donjim listovima.

Siva plijesan (Botritis), siva plijesan redovita je pojava u kišovitim godinama, grožđe počne naglo trunuti pred berbu. Trule grozdove pokriva siva plijesan poput paučine, a dosta tako trulih boba otpadne. Razlog ovoj pojavi je infekcija grozdića patogenom gljivicom po imenu siva plijesan (Botritis cinerea)-uzročnik truleži ili botritisa. Infekcija se može dogoditi u svim fazama razvoja vinove loze (od cvatnje do berbe), ali su najkritičnije faze završetak cvatnje, zatvaranje grozda, početak zriobe i pred berbu. Najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama pojavljuju se najprije smeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ukoliko je vrijeme suho, tada se takve bobice smežuraju i suše. Do zaraze dolazi ako nakon duljeg sušnog perioda, padnu jače kiše jer čokot naglo povlači vodu pa unutar bobica dolazi do jakog tlaka, uslijed čega dolazi do pucanja pokožice. Siva plijesan se javlja u svim vinogradima gdje može pod povoljnim uvjetima ne samo smanjili berbu u visokom postotku, već i utjecati na kvalitetu mošta odnosno vina. U pojedinim klimatskim predjelima (zap. Europa), Botrytis cinerea dolazi pod imenom "plemenita plijesan" pošto svojim napadom poboljšava kvalitetu berbe izazivajući tzv. "plemenitu trulež" grožđa. Međutim u našim klimatskim prilikama, naročito u području plantažnih vinograda istočne Slavonije i Srijema, predstavlja glavni problem uzgoja vinove loze, odnosno primarni faktor koji smanjuje kvalitetu i kvantitetu berbe.

Za kvalitetno suzbijanje ove bolesti potrebno je provesti 3-4 prskanja vinove loze, ali je vrlo važno započeti sa zaštitom u pravo vrijeme. Broj prskanja ovisi o vremenskim uvjetima:

• Prvo prskanje odmah nakon cvatnje (kod osjetljivih sorti i u početku cvatnje) s pripravkom CHORUS 75 WG (0,05%). Ovo tretiranje je potrebno kombinirati sa sistemičnim fungicidima protiv peronospore (RIVAL, FORUM STAR ili RIDOMIL GOLD MZ 68) i pepelnice (TILT 250 EC, TOPAS 100 EC, STROBY WG, COLLIS, VIVANDO ili POSTALON).
  
  Kombinacijom fungicida - FORUM STAR + COLLIS umanjuje se potreba za primjenom fungicida za botritis. Ova kombinacija, primijenjena odmah nakon cvatnje, suzbija 4 najvažnije bolesti u vinogradu:
  crnu pjegavost, peronosporu, pepelnicu i sivu plijesan.
• Drugo prskanje (pred zatvaranje grozda) treba obaviti pripravcima:
  CANTUS (0,1%) ili CHORUS 75 WG (0,05%) osobito na lokalitetima i osjetljivim sortama gdje botritis svake godine pravi veće probleme.
  
  Vremenski uvjeti odrediti će potrebu za prskanjima u vrijeme šaranja bobica i pred berbu. Ukoliko je potrebno vinograd treba tretirati pripravcima CANTUS (0,1%) ili SWITCH 62,5 WG (0,08%).
  
  Ranija (preventivna) primjena fungicida za suzbijanje sive plijesni (truleži) osigurava kvalitetniji urod i smanjenu potrebu za kasnijim prskanjima(u fazi pred berbu) , a za koje se koriste isti botriticidi (CANTUS ili SWITCH 62,5 WG), kod kojih je vrlo važno voditi računa o karenci.
  
  Za kurativnu zaštitu vinove loze, od početka cvatnje do zatvaranja grozda, preporučamo jedan od sljedećih pripravaka za suzbijanje plamenjače:
  FORUM STAR (0,2%), RIDOMIL GOLD MZ 68 WP (0,25%), RIVAL (0,35%) ili RIDOMIL GOLD PLUS (0,4%).

Za suzbijanje pepelnice u ovom periodu možete primijeniti pripravke:
RUBIGAN EC (0,03%), TOPAS 100 EC ( 0,025%) ili TILT 250 EC ( 0,015%) koje radi bržeg inicijalnog djelovanja i u slučaju jakog napada treba kombinirati sa pripravkom CHROMOSUL 80 (0,2%).

U ovim fazama, vrlo dobar učinak na pepelnicu pokazuju pripravci VIVANDO (0,015%), COLLIS (0,04 %) ili POSTALON (0,1 %). POSTALON sadrži dvije djelatne tvari s dva različita načina djelovanja što omogućuju kvalitetniju kontrolu bolesti.

U vrijeme kada prestaje intenzivno kolanje soka u mladicama i lišću, smanjuje se potreba za sistemičnim fungicidima, a pojačava se potreba za kontaktnim fungicidima zbog čega u fazi zatvaranja grozdova preporučamo primjenu fungicida STROBY WG u koncentraciji 0,02 % ili CABRIO TOP u koncentraciji od 0,15% koji pokazuje izvrsno djelovanje protiv pepelnice na bobicama, a djeluje i na plamenjaču. Potpuno djelovanje ovih pripravaka postiže se ako se prskaju dvaput u razmaku od 7 dana.

Suzbijanje voćnih osica na šljivama, kruškama i jabukama nakon cvatnje

Cvatnja je jedan od najosjetljivijih razvojnih stadija svih voćnih vrsta, a osim negativnog utjecaja niskih temperatura i primjena sredstva za zaštitu bilja je tada ograničena zbog mogućeg negativnog utjecaja na klijavost polena ili zbog potencijalne opasnosti i otrovnosti za oprašivače (pčele medarice). No, tijekom cvatnje se pojavljuju i štetne osice. Pojava, razvoj i štetnost osica roda Hoplocampa je dugo poznata u voćarskoj proizvodnji. Kod nas su najraširenije crna i žuta šljivina osica (Hoplocampa minuta, Hoplocampa flava), kruškina osica (Hoplocampa brevis) i jabučna osica (Hoplocampa testudinea). Znatno je rjeđa mala crna šljivina osica (Hoplocampa rutilicornis). Pripadaju porodici osa listarica (Tenthredinidae), a štete prave njihove ličinke na voćnim, tek zametnutim, plodovima. Odrasli oblici imaju zdepasto tijelo i razviju samo jedno pokoljenje tijekom godine. Leglica ženki je nazubljena, pa se ponekad koristi izraz ose pilatke. Njihove ličinke zovemo pagusjenice, jer pored tri para prsnih imaju još 6-8 pari trbušnih nogu. Imaju neugodan miris po stjenicama. Šljivine i kruškine osice se gotovo redovito pojavljuju, a u pojedinim godinama značajna je i jabučna osica pilatka. Razvoj, štete i suzbijanje su slični ili gotovo jednaki kod svih navedenih štetnih osica u voćarstvu.
Sve opisano o načinu života jabučne ose pilatke (rod Hoplocampa) vrijedi i za šljivine i kruškine osice!
Odrasli oblici jabučne osice (Hoplocampa testudinea) su dužine 6-8 mm, ženke su nešto veće od mužjaka. Glava je žućkasta, s izraženim crno-smeđim ticalima i tamnim očima. Krila su pokrivena sitnim tamnim dlačicama. Gornja strana tijela je gotovo crna i sjajna, a trbušna strana je žućkasto-narančaste boje. Jaja su ovalnog oblika, veličine 0,8-1 mm, sjajna i mliječno-bijele boje. Tek izlegla ličinka iz jaja je veličine 1,7 mm, a potpuno razvijena doseže 9-11 mm. Svjetlo-žućkaste je boje s tamnijom glavom i stražnjim krajem zakrivljena. Razvijene pagusjenice jabučne osice napuštaju otpale plodove, zavlače se u zemlju i prezime u zapredku (kokonu). Kukulje se krajem zime ili rano u proljeće. Kukuljice su jajolikog oblika, svjetlo-smeđe ili bijele boje, veličine 4-8 mm, te se ovisno o geografskoj širini i teksturi tla nalaze na dubini 5-35 cm. Jabučna osica napada tek zametnute plodove jabuke i uzrokuju dvije vrste šteta. Odmah nakon cvatnje tek izlegle ličinke osice izjedaju kožicu mladog ploda u obliku spiralne površinske grizotine. Obično takvi plodovi nemaju naknadna oštećenja. Stoga je takav krivudavi “ožiljak” uzrok smanjene tržne vrijednosti jabuke, a vidljiv je oko čaške plodova kao posljedica inicijalne ishrane najmlađih razvojnih stadija pagusjenica. Naknadno se ličinke osice ubušuju u plodove jabuke do veličine oraha. Tako napadnuti plodovi imaju s vanjske strane bušotinu i “crvljivi” su. Ličinke osice izjedaju unutrašnjost uključivši i sjemeni zametak, a na površini je vidljiv obilan crvenkasto-smeđi izmet. Jedna pagusjenica može na taj način uništiti 3-4 ili čak 5 plodova jabuke, a “crvljivi” plodovi otpadaju sa stabla. Štetnost određuje jačina populacije jabučne osice, te potencijal rodnosti voćaka, odnosno intenzitet cvatnje i uvjeti oplodnje u nasadu. Odrasli oblici osice se pojavljuju početkom cvatnje ranijih sorata jabuke naglašene bijele boje latica cvijeta (npr. idared, summerred, topas, goldstar i dr). Prvo se pojavljuju mužjaci a kasnije i ženke. Hrane se cvjetnim polenom jabuka, pa su osice najaktivnije tijekom sunčanog i toplog dijela dana. Nakon kopulacije ženke leglicom odlažu po jedno jaje u plodnicu poluotvorenih ili otvorenih cvjetova. Jedna ženka odloži dvadesetak jaja. Ovisno o temperaturama zraka razvoj jaja traje 6-10 dana. Nisu poznati specifični seksualni mirisi ili feromoni za jabučnu osicu. Budući ih privlači bijela boja latica cvijeta za praćenje populacije jabučne osice se koriste olfaktorni mamci, odnosno ljepljive bijele ploče veličine 15 x 20, 20 x 20 ili 20 x 30 cm.Postavljaju se pred početak cvatnje jabuka (npr., u stadiju roza balona), u krošnju stabala na visini 1,0-1,8 m. Ljepljive ploče moraju biti dobro vidljive, ne smiju biti zaklonjene granama ili pokrivene lišćem. Međusobno su u nasadu udaljene 30-50 m jedna od druge. Kritični broj iznosi 5-10 jabučnih osica po ploči dnevno.
Protiv kritične populacije ličinki jabučne osice provode se usmjerene mjere kemijske zaštite krajem cvatnje jabuka, odnosno prije ubušivanja pagusjenica u zametnute plodove. Prema višegodišnjim iskustvima optimalno razdoblje suzbijanja osice se poklapa s razvojnim stadijem početka opadanja latica ili precvjetavanje na dominantnoj sorti idared, a tada još uvijek cvatu ostale dominantne sorte jabuka (npr. zlatni delišes, elstar, jonagold i dr.). Budući je sredstvima otrovnim za pčelu zabranjeno tretirati voćnjake u cvatu, potrebno je o istom barem 48 sati ranije obavijestiti pčelare, a pri izboru insekticida prednost dati manje opasnim pripravcima s “odbijajućim” učinkom. Suzbijanje jabučne osice krajem cvatnje se poklapa s optimalnim rokovima suzbijanja lisnih uši (Aphidae) i posljednjih godina naročito lisnih minera (npr. Leucoptera malifoliella). Djelatne tvari alfacipermetrin i deltametrin nisu dovoljno djelotvorne protiv jake populacije moljca kružnih mina, a nisu niti dopuštene u integriranoj proizvodnji voća. Krajem 1990-ih godina i početkom novog milenija pojavljuju se nove djelatne tvari iz skupine neonikotinoida, a tiakloprid (Calypso 480 SC) je vrlo prihvatljiv zbog manje opasnosti i otrovnosti za pčele medarice u količini 0,2 lit./ha, te vrlo dobre učinkovitosti na jabučnu osicu, lisne minere i štetne stjenice u voćarstvu. Isti se rezultati mogu dobiti primjenom acetamiprida (Mospilan SP) - ova djelatna tvar u odnosu na tiakloprid bolje suzbijaju lisne uši, ali je istovremeno opasnije i otrovnije za pčele)! U cvatnji ili odmah nakon cvatnje ne koristiti za pčele otrovne i opasne insekticide (npr. imidakloprid, acetamiprid, dimetoat, klorpirifos-etil, abamektin) .
Stoga su “Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati” (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim nasadima u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.
VAŽNO: Novom Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. godine insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Rapid, Congo, Dali i Kohinor 200 SL ) je zabranjena folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela)! Do zabrane su dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!

Popis pesticida za zaštitu vinograda

DOPUŠTENI FUNGICIDI PROTIV PLEMENJAČE - PERONOSPORE VINOVE LOZE
Najprije navodimo kontaktne - preventivne - protektivne fungicide
KLASIČNA BORDOŠKA JUHA (smjesa bakra i vapna)

PRIMJENA	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
a) u fenofazi zimskog pupa, pup zatvoren, koristimo	2 - 3 %	200 - 300
b) u vegetaciji, kada mladice budu 10 - 15 cm.	0,5 - 1 %	50 - 100
c) nakon cvatnje	1 - 2 %	100 - 200

NAPOMENA: da bordoška juha ne bi fitotoksično djelovala na organe vinove loze (list, cvat, bobice), ona mora biti neutralne reakcije tj. niti kisela niti alkalična. Da se to postigne na svaki 1 kg modre galice treba dodati 1,25 kg gašenog vapna ili 0,55 kg hidratiziranog vapna ili 0,40 kg živog vapna (niti više, niti manje).
Tvornički pripremljena bordoška juha je gotova mješavina modre galice i vapna. Koristi se u koncentraciji od 0,75 - 1,5 %, ovisno o % bakrenog sulfata (CuSO4). Tvornički nazivi: CAFFARO 20 WP, MANICA 20 WP, BORDOŠKA JUHA WP 20, BORDOŠKA JUHA 25.
Ostali tvornički preparati na bazi bakra u kombinaciji sa organskim fungicidima kao što je DITHANE, EUPAREN, ANTRACOL, FOLPET, BAKRENI DITHANE, BAKRENI EUPAREN, BAKRENI ANTRACOL, BAKRENI FOLPET ili BAKAR u kombinaciji (mješavini) sa fungicidima sistemičnog djelovanja kao što je: RIDOMIL PLUS 48 WP, MIKAL-B (BAKAR + FOSETIL), SANDOFAN C (BAKAR + OKSADIKSIL), GALBEN-C (BAKAR + BENALAKSIL).

DOPUŠTENI FUNGICIDI PROTIV PLEMENJAČE - PERONOSPORE VINOVE LOZE
Druga skupina fungicida protiv plemenjače su fungicidi kontaktno - protektivnog djelovanja
Tvornički (gotovi) preparati na bazi bakra i vapna

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
BAKRENO VAPNO WP 50	0,50 - 0,75	50 - 70
CHAMPION (ŠAMPION) WP 50	0,35 - 0,45	35 - 45
KUPROPIN WP 50	0,50 - 0,75	50 - 75
CHAMPION TEKUĆI SC BAKAR 24	0,45	45
CUPRABLAU Z	0,25 - 0,30	25 - 30
CUPROLINE KS	0,30	30
CUPRAMIX	0,30 - 0,35	30 - 35
NORDOX 75 WG *	0,1 - 0,15	10 - 15

Tvornički preparati na bazi bakra i organskih fungicida

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
BAKRENI ANTRACOL WP 63 *	0,25 - 0,50	25 - 50
BAKRENI DITHANE *	0,30 - 0,60	30 - 60
BAKRENI EUPAREN	0,40	40

Tvornički organski fungicidi kontaktno - površinskog djelovanja

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
ANTRACOL BT 71,25 **	0,20	20
ANTRACOL WP 70	0,10 - 0,30	10 - 30
RADOCINEB WP 65	0,20 - 0,40	20 - 40
DITHANE M-45 SC FLO	0,35	35
PINOZEB M-45 WP 80	0,15 - 0,25	15 - 25
DITHANE M-45 WP 80	0,15 - 0,25	15 - 25
POLYRAM DF SC	0,25	25
CAPTAN 50 WP	0,20 - 0,30	20 - 30
CAPTAN HF - SC 50	0,20 - 0,30	20 - 30
MERPAN WP 50	0,20 - 0,30	20 - 30
FOLPAN WDC 80	0,15 - 0,20	15 - 20
EUPAREN 50 WP ***	0,30	30
FOLICUR E WP 50 ****	0,30	30
CHROMONEB S-70 WP	0,10 - 0,30	10 - 30
SHAVIT F - WP 70 **	0,30	30
FORUM FP WC	0,20	20

* Djeluje i na fomopsis (crnu pjegavost)
** Djeluje i na pepelnicu-oidium
*** Djelomično djeluje i na botritis, ali nije isključivi botricid
**** Aktivna tvar tebukonazol sistemično djeluje na pepelnicu-oidium

 
DOPUŠTENI FUNGICIDI PROTIV PLEMENJAČE - PERONOSPORE VINOVE LOZE
Treću skupinu fungicida čine fungicidi sistemično-kontaktnog djelovanja.
Biljni organi na kojima je nanesen sistemični fungicid upijaju aktivnu tvar, te se ona translocira tj. prenosi nepromijenjena u obliku metabolita na veće ili manje udaljenosti unutar biljke.
Sistemičnost može biti uzlazna (ksilem sistemik), koja je najjače izražena, ili silazna (floem sistemik). Neki fungicidi pokazuju kretanje u oba smjera. Nadalje za fungicide sistemičnog djelovanja karakteristično je, što naglašavamo, da fungicidno-zaštitno djelovanje traje 12 do 14 dana, a vrijeme ulaska u list 30 - 60 minuta i kiša ih ne ispire. Djeluju stopirajuće od 48 do 96 sati, a to znači da nakon što su nastupili povoljni uvjeti za infekciju (zarazu) inkubacija je nastupila, ali gljiva neće fruktificirati (bijeli koncentrični krugovi na donjoj strani lista).
Da pobliže objasnimo što je inkubacija: to je vrijeme koje prođe od časa infekcije (zaraze) gljivicom (plasmopara vitikola), pa sve do pojave uljnih mrlja na licu (gornjoj strani) lista. Fruktifikacija je vrijeme koje slijedi nakon završene inkubacije uz pojavu bijelih koncentričnih krugova na donjoj strani lista. Inkubacija, ovisno od vremenskih uvjeta (temperature zraka i količine padalina) prema Mülleru (Müllerovoj inkubacionoj krivulji) traje kod optimalne temperature 21 - 24°C samo četiri dana , a kod temperat ure 11°C 13 dana, kod 29°C 8 dana.

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
SANDOFAN F WP	0,10 - 0,25	10 - 25
SANDOFAN C WP	0,20 - 0,25	20 - 25
SANDOFAN C-5	0,30 - 0,40	30 - 40
SANDOFAN M-8 WP	0,20 - 0,25	20 - 25
GALBEN C WP	0,40 - 0,50	40 - 50
GALBEN F WP	0,20 - 0,25	20 - 25
RIDOMIL GOLD MZ-68 WP	0,20 - 0,25	20 - 25
RIDOMIL MZ-72 WP	0,25	25
RIDOMOL PLUS 48 WP	0,25	25
RIDOMIL PLUS 45 WP	0,40 - 0,50	40 - 50
CALTAN SC	0,20	20
MIKAL WP	0,30 - 0,40	30 - 40
MIKAL B	0,60	60
ANTRACOL COMBI WP	0,20	20
ACROBAT MZ	0,25	25
FOLICUR E WP 50	0,25 - 0,30	25 - 30
FOLICUR MULTI 50 WP	0,30 - 0,40	30 - 40
QUADRIS	0,075	7,5
FORUM FP WC 60
STROBY WC	0,02	2
MIKAL FLASH *	0,3 - 0,4
VERITA	0,25 - 0,3
VITINIT
PLANET 72 WP

DOPUŠTENI FUNGICIDI PROTIV PEPELNICE - OIDIUMA - LUGA NA ORGANIMA VINOVE LOZE (LIŠĆU I BOBICAMA)
Sredstva na osnovi sumpora:

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
TIOVIT WC	0,30 - 0,50	30 - 50
CHROMOSUL 80 WC	0,30 - 0,40	30 - 40
SUMPOR 80 WP	0,30 - 0,40	30 - 40
TRIDAL S WP
SUMPOR SC 80	0,30 - 0,40	30 - 40
SUMPOR U PRAHU P		15 - 20 KG/HA

Ostala sredstva:

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
ATEMI S WC	0,12 - 0,15	12 - 15
ANTRACOL BT-71,25 WP (KS)	0,20	20
KARATHANE EC 36	0,02 - 0,06	2 - 6
KARATHANE WP 18	0,06 - 0,12	6 - 12
FOLICUR E WP 50 (S)	0,30	30
RUBIGAN EC 12 (S)	0,02	2
RUBIGAN 12 SC (S)	0,02 - 0,03	2 - 3
BAYLETON S (KS)	0,30	30
BAYLETON SPECIJAL WP-5 (S)	0,05 - 0,075	5 - 7,5
BAYLETON AC-64 WP (KS)	0,3 - 0,4	30 - 40
SYSTHANE 12 E EC 2,5 (S)	0,025	2,5
SABITHANE EC 7,5 (KS)	0,03 - 0,035	3 - 3,5
SUMIOSAM SC (KS)	0,012	1,2
VECTRA SC 10 (S)	0,03 - 0,04	3 - 4
ANVIL 5 SC (S)	0,025	2,5
SUMI 8 SC 12,5 (S)	0,012	1,2
TILT 250 EC (S)	0,01	1
BUMPER 25 EC (S)	0,01	1
TOPAS 100 EC (S)	0,025	2,5
STROBY DF 50 (K)	0,02	2
STROBY WC 50 (K)	0,02	2
QUADRIS (S)	0,075	7,5

KS Kontaktno-sistemično djelovanje
S Sistemično djelovanje
K Kontaktno djelovanje

NAPOMENA: Sistemike ili strobi lurine (STROBY I QUADRIS) treba koristiti za vrijeme najjačeg pritiska bolesti, a to je oko cvatnje vinove loze. Ali, prije i poslije cvatnje mora se u program zaštite protiv pepelnice interpolirati (ubaciti) zaprašivnje sumporom u prahu (25 - 30 kg/ha ili 15 - 18 kg na jutro (1600 čhv).
Kad mladice budu veličine 12 cm koristiti močivi sumpor (CHROMOSUL, SUMPOR SC 80), mladice veličine 50 cm sistemične fungicide i kada bobice budu veličine zrna graška - već početkom "šare" močivi sumpor.
Za vrijeme prohladnog proljeća treba koristiti, odnosno dati prednost, KARATHANEU jer on djeluje već iznad 5 °C, a za velikih vrućina do 25 °C, ne izaziva palež bobica - lišća. Općenito, sistemični fungicidi djeluju maksimalno 12 dana, a kontaktno - sistemični 10 dana. Pobliže informacije - upute vidi - prospekt proizvođača.

DOPUŠTENI AKARICIDI U ZAŠTITI VINOVE LOZE PROTIV CRVENOG PAUKA I GRINJA

Akaricidi su kemijska sredstva namijenjena isključivo u preventivnoj i kurativnoj zaštiti protiv crvenog pauka i loznih grinja šiškarica. Sa zaštitom započeti u fenofazi zimskog pupa (B - C) kada preporučujemo:

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
FOLIDOL ULJE EC 100	0,50	50
OLEOEKALUX EC	1,00	100
OLEOULTRACID 100 EC	0,30	30
CRVENO ULJE EC	2 - 3	200 - 300
PLAVO ULJE SC	2 - 3	200 - 300

U fenofazi lista:

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
THIODAN E - 35	0,10 - 0,20	10 - 20
CHROMODAN E - 35	0,10 - 0,20	10 - 20
PARATION 10 EC	0,10 - 0,30	10 - 30
NEORON 500 EC	0,05 - 0,10	5 - 10
DEMITAN SC 20	0,05 - 0,07	5 - 7
OMITE 570 W	0,10 - 0,15	10 - 15
KELTHAN E SC	0,15 - 0,25	15 - 25
PINORON EC	0,05 - 0,10	5 - 10
NISSORUN 10 EC	0,03 - 0,05	3 - 5
APOLO 50 SC	0,04 - 0,06	4 - 6

Napomena: Prilikom zaštite - prskanja (tretiranja) treba se strogo i striktno pridržavati uputa pri radu sa otrovima navedenim u uputama proizvođača.

DOPUŠTENI FUNGICIDI (BOTRICIDI) ZA ZAŠTITU VINOVE LOZE PROTIV SIVE PLIJESNI (BOTRYTISA) CVATA I BOBICA

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
RONILAN WC 50	0,10	10
RONILAN FL SC 50	0,10	10
KIDAN SC 260	0,40	40
SILBOS DF SC	0,40	40
MYTOS SC 300	0,25	25
SWITCH (SVIČ) 62,5 WC 37,5	0,08	8
FOLICUR E WP 50	0,30	30
TRICHODEX (TRIHODEKS)	0,20 - 0,40	20 - 40
TELDOR SC 500	0,10 - 0,15	10 - 15

Napomena: U slučaju da meteorolozi pred cvatnju loze najave kišovito i prohladno vrijeme, dobro je pred cvatnju provesti zaštitu cvata i tako spriječiti osipanje cvata.
Kod primjene RONILANA, KIDANA i SILBOSA prisutna je unakrsna rezistentnost gljive botrytis cinarea, te se preporučuje koristiti jedanput, a najviše dva puta u vegetaciji.
Kod preparata MYTOS, barem za sada, nije utvrđena unakrsna rezistentnost - koristi se 1 - 2 puta u vegetaciji.
SWITCH preporučuje se najviše dva tretiranja u vegetaciji.
FOLICUR E pored djelovanja na botrytis djeluje i protiv peronospore i pepelnice.
TRICHODEX se ne ubraja u otrove što je prednost u zaštiti stolnog grožđa, karenca 28 dana.

DOPUŠTENI INSEKTICIDI ZA SUZBIJANJE GROŽDANIH MOLJACA (ŽUTOG I PEPELJASTOG)

PREPARAT	KONCENTRACIJA %	GRAMA, MILILITARA U 10 LITARA VODE
RELDAN 40 EC	0,10 - 0,125	10 - 12,5
ACTELIC 50 EC	0,10	10
BASUDIN 40 WP	0,10 - 0,20	10 - 20
LEBAYCID 50 EC	0,10 - 0,20	10 - 20
FASTAC 10 SC	0,015 - 0,025	1,5 - 2,5
DECIS 1,25 EC	0,04 - 0,06	4 - 6
DECIS 2,50 EC	0,03 - 0,05	3 - 5
DECIS 6,25 WG	0,016 - 0,020	1,6 - 2,0
DANIRUN 11 EC	0,06	6
KARATE MAX. WC 3,75	0,02 - 0,025	2 - 2,5
KARATE MAX. EC 2,5	0,02 - 0,03	2 - 3
TALSTAR 10 EC	0,02 - 0,025	2 - 2,5
MIMIC SC	0,06	6
EKALUX 25	0,10 - 0,20	10 - 20
CHROMOFOS 25 EC	0,10	10
RADOTION E-50	0,15 - 0,25	15 - 25
ZOLONE LIQUID EC	0,20 - 0,25	20 - 25
ULTRACID 40 WP	0,075 - 0,15	7,5 - 15
METASYSTOX R-EC 250	0,10	10
KILVAL SL 40	0,125	12,5
SHERPA 20 EC	0,015 - 0,030	1,5 - 3
RUFAST 15 EC	0,03 - 0,04	3 - 4
BONUS KS	0,20 - 0,25	20 - 25
CASCADE 50 EC	0,10	10
INSEGAR 25 WP	0,03	3
BIOBIT FC SC	0,20 - 0,30	20 - 30
MATCH	0,1	10
LASER	0,015 -0,020
KARETE ZEON	0,01 - 0,015

Napomena: CASCADE 50 EC dozvoljeno je samo dva tretiranja u vrijeme najintenzivnijeg leta moljaca. Pred dozrijevanje stolnih i vinskih sorti grožđa prednost svakako dati insekticidima i akaricidima sa kraćom karencom i koji su manje otrovni ( ACTELIC 50 EC, RELDAN 40 EC, MIMIC SC, RADOTION E-50, BIOBIT FC - SC).
METASYSTOX R EC 250 kao izraziti sistemik sa slabijim kontaktnim djelovanjem, pa štedi korisne predatore.
KILVAL SL 40 i DANIRUN 11 EC djeluju insekticidno i akaricidno (protiv moljaca i crvenog pauka). Od agronoma za zaštitu bilja zatražite pobliže upute o primjeni i svojstvima pojedinih insekticida i akaricida.