utorak, 13. lipnja 2017.

Jabučna buha-Psylla mali Schm.

Ozbiljan je štetnik jabuke samo u netretiranim voćnjacima. Široko je rasprostranjena i česta u Europi.

Štetnik napada
Pupove i listove.

Opis  štetnika
Odrasli oblik jabučne buhe je zelenkaste do žuto-zelene boje u proljeće i ljeto, dok u jesen poprimi smeđe-narančastu do kesten-crvenu boju. Krila su joj prozirna s tamnim žilicama u jesen. Dužine je od 2.5 do oko 3 mm.
Jajašca su dužine 0.4 mm, izduženo-ovalnog oblika i krem-žute boje s vrlo kratkim, nitastim stapkama i debelom trbušnom peteljkom.
Ličinke su zelenkaste boje s crvenim očima. Imaju plosnato, široko i ovalno tijelo s istaknutim počecima krila u kasnijim stadijima. Starije ličinke su žućkaste do blijedo zlatno-smeđe boje sa smeđim nogama.


Biologija i životni ciklus štetnika
Jabučna buha je rjeđa vrsta u nas koja vrlo dobro podnosi niske temperature. Prezimljuje u obliku jajašaca u pazušcima pupova i pukotinama kore stabla jabuke. Mlade ličinke se izležu tijekom duljeg razdoblja u proljeće, obično u travnju ili početkom svibnja. Iste pužu  prema otvorenim ili još uvijek zatvorenim pupovima te ubrzo započinju s hranjenjem na način da ustima buše unutarnje tkivo pupa i sišu biljni sok . Ličinke se hrane i u cvjetnoj gronji te lisnim pupovima. One su relativno inaktivne i luče bijele voštane niti. Također izbacuju ljepljivu bijelu medljiku u obliku kuglica, dajući im vrlo karakterističan prepoznatljiv izgled. Kada su potpuno site, obično od kraja svibnja pa nadalje, svaka ličinka se učvrsti za list svojim ustima. Nakon toga koža ličinke se razdvoji te se pojavi odrasli oblik buhe. Odrasli se oblici pojavljuju na drveću tijekom ljeta i jeseni i vrlo su aktivni. Parenje se obično odvija u kolovozu ili rujnu, a ovisno o sezoni,  jabučna buha može polagati jaja kontinuirano do listopada ili studenog. Jaja obično polažu uglavnom duž ožiljaka na listovima ili među prazne ljušture jaja prethodnih generacija.
Vrsta ima samo jednu generaciju godišnje.


Šteta koju izaziva štetnik
Najveće štete prave ličinke u proljeće. One se skupljaju na nabubrenim i poluotvorenim pupovima na kojima sišu. Izlučivanjem medne rose katkad sljepljuju listiće pupova što uzrokuje njihovu kržljavost te se nakon toga osuše i otpadnu. Nakon toga jabučna buha siše na lišću koje se kovrča i otpada. Pri jačem napadu moguća je i deformacija plodića.
Ličinke izazivaju velike štete u razdoblju prije cvatnje. Latice na djelomično otvorenim pupoljcima počinju smeđiti.  Cvjetovi, u gronjama koje su prepune jabučnih buha, mogu u roku nekoliko dana biti potpuno oštećeni često i prije uočavanja zaraze.
Odrasli su oblici vjerojatno bezopasni.

Zaštita od jabučne buhe
Budući da prezimljuje u obliku jaja na jabuci, korisno je kasno zimsko prskanje ili tretiranje insekticidima u vrijeme pojave mladih ličinki.

subota, 13. svibnja 2017.

Opadanje plodova

Postoji prirodno regularno opadanje suvišnih plodova i opadanje koje je uzrokovano lošom njegom voćaka. Razlikujemo tri vala opadanja plodova:

  1. prvo opadanje odvija se poslije cvatnje
  2. drugo u lipnju pa ga zovemo lipanjsko opadanje
  3. treće prije berbe

No, plodovi mogu opadati i izvan ta tri glavna vala, ako uslijede nepovoljne klimatske prilike, kao što su: olujni vjetrovi i tuča, ili u slučaju jačeg napada bolesti i štetočina. Potrebno je poznavati uzroke opadanja plodova, kako bi mogli utjecati na smanjenje opadanja, a time na povećanje rodnosti voćaka. Postoje stanovite razlike u opadanju plodova između jezgričavih voćaka (jabuka, kruška, dunja, oskoruša) i koštičavih voćaka (šljiva, breskva, marelica, trešnja, višnja).

Kod koštičavih voćaka zametanje plodova je obilnije. Opadanje plodova je također periodično, ali se faze opadanja ne razlikuju tako jasno kao kod jezgričavog voća. Opadanje se zbiva u tri vala, ali se često drugi i treći val stapaju. Prvo opadanje nakon cvatnje traje dva do tri tjedna. Drugo opadanje se podudara s fazom odrvenjavanja koštice, kada dolazi do zastoja u rastu ploda. Treća faza opadanja je slabije izražena, a javlja se kad plodovi postignu konačnu veličinu. 

Opadanje plodova nakon cvatnje
Nakon cvatnje često uočavamo jače opadanje plodova. Traje između 10 i 20 dana. Tada može opasti i do 75 posto plodova. To je prvi val opadanja plodova, do kojeg dolazi prirodno, jer se svi plodovi ne oplode. U početku započne rast plodova, ali se brzo zaustavi, jer neoplođeni sjemeni zametci ne luče hormone potrebne za diobu stanica i daljnji rast plodova. U ovom valu najčešće opadaju plodovi jabuka i krušaka, ali i drugih vrsta. Prvi opadaju plodovi koji uopće nisu oplođeni, a potom kod jabuka i krušaka plodovi koji imaju oplođen po jedan ili dva sjemena zametka. Mali broj sjemenih zametaka ne luči dovoljno hormona koji bitno utječu na diobu stanica i rast ploda. Treba znati da se plodnica kruške sastoji od pet sraslih plodničkih listića, a u svakom se nalaze po dva sjemena zametka. Plodnica jabuke se također sastoji od pet plodničkih listića, a u svakom dolaze po dva ili više sjemenih zametaka. U koštičavih voćaka plodnica je jednogradna, a u njoj dolaze dva sjemena zametka. Uz obilnu cvatnju jabuka i krušaka dovoljno je da se zametne 5-7 posto cvjetova u plodove, pa da se postigne dobra rodnost. Kod sorti sitnijeg ploda potrebno je da se zametne 12 posto cvjetova u plodove. Kod bresaka, marelica i šljiva dobro je kada se 10-20 posto cvjetova zametne u plodove, a kod trešanja i višanja 15-25 posto. Općenito treba znati da su rijetke plodnice u kojima se pri oprašivanju oplode svi sjemeni zametci. Sjemeni zametci se nakon oplodnje razvijaju u sjemenke. Kada razrežemo plod jabuke ili kruške, vidimo da je u njemu najčešće 5-6 sjemenki. No, ima plodova s dvije ili tri sjemenke.
Koja je uloga sjemenki u održanju ploda? Prije svega treba naglasiti da se u sjemenkama svih vrsta voćaka (jabuka, kruška, breskva, šljiva itd.) luče hormoni koji potpomažu diobu stanica i rast ploda. Ako plod ima dovoljno oplođenih sjemenih zametaka, tada će dobro rasti i biti stabilan pa neće opasti. Plodovi u kojima nema oplođenih sjemenih zametaka niti razvijenih sjemenki zastanu u rastu, jer ih na rast ne potiču hormoni. Nakon zastoja u rastu razvije se sloj odvajajućih plutastih stanica između peteljke i rodnog izbojka, pa popusti veza i plod opada. Što je manje oplođenih sjemenki u plodu, to je lučenje hormona slabije, a time i stabilnost ploda manja.

Na stabilnost ploda, odnosno smanjeno opadanje plodova s manjim brojem sjemenki utječe i stanje ishranjenosti voćke. Ako želimo da cvjetni pupovi i cvjetovi budu razvijeniji, tada mjesec dana prije cvatnje treba voćke prihraniti dušičnim gnojivom, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. Uz bolju opskrbu dušikom, bit će bolja i oplodnja. Napokon, ako želimo da manje plodova opadne nakon cvatnje, trebamo odmah nakon cvatnje voćke prihraniti drugom dozom dušičnog gnojiva, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. U ovo vrijeme dodano dušično gnojivo potpomoći će rast plodova i mladica, koje se na početku vegetacije u proljeće odvija pretežno na račun rezervnih hranjiva iz korijena, debla i skeletnih grana. Osim toga, prihranjivanje prije cvatnje i poslije cvatnje potpomaže proljetni rast korijena. Ako želimo provjeriti zbog čega su plodovi nakon cvatnje opali, tada ih trebamo razrezati i vidjeti sadrže li sjemenke. Na taj ćemo se način uvjeriti zbog čega u velikoj mjeri plodovi opadaju. Prekomjerno opadanje plodova nakon cvatnje može biti uzrokovano lošom oplodnjom, zbog nepovoljnih klimatskih prilika, a najčešće zahladnjenja u doba cvatnje. Naime, uz zahladnjenje je slabija energija i ukupna klijavost polena, pa ne dođe do oplodnje. Osim toga, uz hladnije vrijeme ne lete niti pčele koje inače slove kao najmarljiviji prenositelji polena ili najbolji oprašivači. Katkad i uz vrlo povoljne klimatske prilike, u doba cvatnje mogu opasti gotovo svi plodovi nakon cvatnje. To se rijetko događa. Uzrok može biti loše odabran sortiment. Znamo da se sorte jabuka i krušaka, zatim veliki broj šljiva i trešanja itd., ne mogu oploditi svojim polenom već su upućene na međuoprašivanje i oplodnju polenom druge sorte. Ako imamo pojedinačna stabla jedne sorte, tada ih nema tko oprašiti i oploditi. Logično je, dakle, da će nakon cvatnje neoplođeni plodovi opasti. 

Lipanjsko opadanje plodova
U lipnju nastupa drugi val opadanja plodova. Lipanjsko opadanje izraženije je kod mladih voćaka, s naglašenom bujnošću. Opadanje može biti više ili manje izraženo, ovisno o klimatskim prilikama i stupnju ishranjenosti voćaka. U ovom će valu opadati prvo plodovi u kojima je manji broj sjemenki. Povećano opadanje može prouzročiti suša, jer je tada otežano primanje hranjiva iz tla. Drugi razlog može biti slaba ishranjenost voćaka općenito, a posebice dušikom. Protiv lipanjskog opadanja borimo se natapanjem i prihranom dušičnim gnojivima. Da se spriječi ili znatno smanji lipanjsko opadanje plodova, preporučuje se u drugoj polovici svibnja provesti treće prihranjivanje dušičnim gnojivom. U to se vrijeme gnoji sa 100 kg /ha KANA. Postoji i mogućnost primjene hormonskih pripravaka, kako bi hormoni poticali dalji rast ploda i utjecali na smanjenje opadanja. No, ta je praksa složena pa se rijetko primjenjuje. Ako se i primjeni, to se obavlja pod stručnim nadzorom, kako ne bismo prouzročili nepoželjne posljedice. 

Opadanje plodova prije berbe
Prije berbe počinje treći val opadanja plodova. Uzroka opadanju je više. No, opadanje je u tom valu znatno manje izraženo. Dakako, šteta je tada velika, jer opadaju plodovi koji su utrošili hranu, a nisu se održali do berbe. Nepovoljne klimatske prilike kao što je tuča ili olujni vjetar uoči berbe mogu počiniti velike štete. Prije berbe, inače, opadaju plodovi napadnuti štetočinama kao što je kod jabuke napad jabučnog savijača (crvljivost). Katkad opadaju pojedini plodovi i u slučaju kada dolaze zajedno, (u "grozdovima") tri ili četiri skupa, pa zbog naglog bubrenja i povećanja volumena ploda dolazi do istiskivanja plodova. To se češće događa kod sorti čije su kraće peteljke na plodovima. Plodovi s dugim peteljkama, kao što je kod jabuke Zlatni delišes, a kod kruške Boskova bočica, često dolaze jedan uz drugi, jer je cvat zvana gronja, u kojoj je pet do šest cvjetova, pa ako se svi oplode, mogu se svi razviti do berbe.
Čest je slučaj da kod kruške Conference i Abbe Fetel u gronji do berbe bude 4-5 plodova. Nasuprot tomu, u cvatu, dakle gronji sorte Viljamovke imamo najčešće jedan, a rjeđe dva ploda. No, može biti i drugih razloga povećanog opadanja plodova. Na primjer, ako plodovi nejednolično dozrijevaju, što je slučaj kod nekih sorti s protegnutim dozrijevanjem, tada zbog toga što pojedini plodovi ranije dozriju mogu i opasti. Ako imamo sorte s nejednoličnim ili protegnutim dozrijevanjem, trebamo provesti berbu u više navrata. Prije berbe u pojedinim slučajevima zbog jače izražene suše može doći do osjetnijeg opadanja plodova. Naime, u to vrijeme plodovi bubre i trebaju puno, odnosno dovoljno vlage. Stoga se predlaže u takvim slučajevima po mogućnosti provesti natapanje.

Chat box