utorak, 1. studenoga 2016.

Zimsko prskanje voćaka

Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta se s razlogom smatra osnovnom zaštitom, jer u voćnjacima u kojim se pravovremeno provede kvalitetno zaštita tijekom zime, tada tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihovog zimskog mirovanja.
Zimsko tretiranje voćaka i vinove loze izvodi se u vrijeme mirovanja vegetacije, odnosno od opadanja lišća u jesen pa do početka vegetacije u proljeće. Međutim, najbolji rezultati u suzbijanju štetnih organizama se postižu kada se zimsko tretiranje izvodi u drugoj polovini veljače ili početkom ožujka, upravo pred samo kretanje vegetacije. Međutim, koštičavo voće, malinu i kupinu treba tretirati nešto ranije, jer ove voćne vrste kreću ranije sa vegetacijom.
Zaštita protiv štetnika i bolesti
Zaštita voćaka tijekom zime najčešće se provodi protiv gljivičnih bolesti na koštičavim voćnim vrstama primjenom fungicida na osnovi bakra. Izvođenjem zimskog plavog tretiranja na breskvi i nektarini onemogućava se pojava kovrčavosti lista, a u velikoj mjeri i šupljikavost lista. Pravovremenom provedbom zimskog plavog tretiranja i na nekim drugim voćnim vrstama u velikoj mjeri će pridonijeti smanjenju mogućeg napada raznih gljivičnih oboljenja tijekom vegetacije. Primjerice, primjenom bordoške juhe ili nekog drugog pripravaka na osnovi bakra u tijeku zime na jabuci, kruški i mušmuli u velikoj mjeri će se smanjiti pojava fuzikladija na listu i plodu tih voćnih vrsta.

Zimskom zaštitom protiv većine bolesti
Na trešnji se zimsko tretiranje sredstvima na osnovi bakra pridonijeti manjoj pojavi šupljikavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo prijevremeno opadanje. Isto tako to tretiranje će spriječiti sušenje listova i pojavu gorke truleži plodova. Na višnji će zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi, zimsko plavo tretiranje će također pridonijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako, ako se zimsko plavo tretiranje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje biti šupljikavosti lista, te neće doći do prijevremenog opadanja lišća. Osim zimskog tretiranja pripravcima na osnovi bakra, ona se mogu provoditi i s pripravcima koji pored bakra sadrže i mineralna ulja, u kom slučaju se pored spomenutih bolesti suzbijaju i neki štetnici kao što su lisne i štitaste uši, te grinje.
Zimsko tretiranje voćaka izvodi se i u cilju sprečavanja ili smanjenja pojave štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja. Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja bakarnih fungicida na razne uzročnike gljivičnih bolesti koje se tijekom zime nalaze na voćkama, za suzbijanje štetnika tijekom zime na našem tržištu nema tako djelotvornih insekticida.
Kupanje voćaka
Da bi zimska tretiranja bila učinkovita, ona se trebaju kvalitetno obaviti. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, trebaju biti dobro oprskane sve rodne grančice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora od kuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stabla treba doslovce okupati, što većina voćara uglavnom i radi, zbog čega se zimsko tretiranje obično naziva zimsko kupanje voćaka.

 Što se tiče kemijskih pripravaka koji se koriste tijekom zimskog periodu za zaštitu voćaka i vinove loze , na tržištu postoji veliki izbor. Svakako radi se o pripravcima na bazi bakra. Neki od tih pripravaka koji imaju dozvolu i mogu se koristiti su: Nordox 75 WG, Champion  50 WG, Cuprablau Z, Bordoška juha i dr.

srijeda, 26. listopada 2016.

Radovi u voćnjaku tjekom jeseni i zime


Početkom zime poželjno je obijeliti debla voćaka kako bismo ih zaštitili od pucanja kore. A za bijeljenje voćaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ). Premazivanje se obavlja običnom četkom, s tim da se, osim debla premazuje i donje račvište grana. A kako se voćke nalaze u stanju mirovanja tako mogu i izdržati dosta niske temperature. Međutim, za vedrijih i sunčanijih dana kora se počinje lagano zagrijavati čime ona ponovno počinje i ≪raditi≫. Drugim riječima, zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voćke bivaju nezaštićene, što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje.

Tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak, što iziskuje i ne baš tako malu investiciju, voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. U tu svrhu rabe razne metalne mreže, slamu i kukuruzovinu, drvene letvice, papir i plastične folije, što traži dosta truda I materijala te poslije i čest nadzor. Međutim, danas na tržištu možemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca ali I od ostale divljači (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mreže su fleksibilne pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža. Dakle, jednom postavljena daje trajnu zaštitu a nije je potrebno čak ni pričvršćivati, odnosno,vezati. Nadalje, mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala(slama,kukuruzovina,letvice i sl.)lako prezime u njima. Osimtoga, u posljednje vrijeme, kao zaštitu, voćari sve više koriste i kemijska sredstva kojim se prskaju donji dijelovi stabla. U tu svrhu obično se koristi Kunilent R-12 koji svojim mirisom odbija divljač.
Prskanje jednim od preparata na osnovi bakra, poznatije kao ≪plavo prskanje≫, neizbježno je koncem jeseni tj. početkom zime. Naime, duži hladni i kišoviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti, a voćare spriječili da nasade zaštite u pravo vrijeme. Bilo kako bilo, sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prskanja a koje se obavlja pripravcima naosnovi bakra, kao što su: Cuprablau Z, Champion, Bordoška juhai sl. Prskanje se provodi odmah po opadanju lišća te drugi put nakon provođenja zimske rezidbe I to navedenim preparatima koji se koriste u dvostruko većoj koncentraciji.od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije.
Voćke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaražene dijelove voćaka spaliti.
Često prilikom rezidbe i cijepljenja u voćnjaku, vinogradu ali i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. Stoga,kako bismo izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom, nužno je oštećena mjesta premazati I specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. voćarskim voskom. Pored toga, što onemogućava pojavu gljivičnih oboljenja, voćarski vosak sprječava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Ukoliko nam navedeni vosak nije pri ruci, ranu možete privremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. Ipak, znajte kako je u suvremenom voćarstvu uloga voćarskog voska nezamjenljiva.A zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak učestalo i primjenjuje

Chat box