nedjelja, 23. travnja 2017.

Kako pomoći voćkama nakon mraza

S obzirom na pojavu niskih zimskih temperatura i kasnih proljetnih mrazeva većina voćnih vrsta je pretrpjela značajna oštećenja. U različitim dijelovima naše zemlje došlo je do smrzavanja cvjetnih pupova, cvjetova u različitim fenofazama ili tek zametnutih plodova.
Kod nekih voćnih vrsta npr. breskve i marelice, cvjetni pupovi su stradali nakon vala niskih zimskih temperatura u veljači, a nakon proljetnih mrazeva je oštećen i ostatak cvjetova. Isto tako ranije sorte nekih voćnih vrsta (npr. trešnje, višnje, jabuke, kruške, oraha), odnosno one koje su u vrijeme pojave mraza bile u punoj cvatnji stradale su od mraza. Ova oštećenja nisu toliko uočljiva dok je cvatnja u tijeku i vidljivi su cvjetovi s normalno razvijenim i obojanim laticama, ali ako se malo bolje promotri cvijet vidljivo je da su generativni organi – prašnici i plodnice tučka smeđi, što znači da su stradali od niskih temperatura, te u većini slučajeva neće doći do oplodnje i zametanja plodova.Iako to na prvu pomisao predstavlja značajnu materijalnu štetu, jer će prirod ove godine negdje gotovo potpuno izostati, ako se pravilno ne postupi s voćkama tijekom nadolazeće vegetacije, posljedice bi mogle biti još veće. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Ne smiju se zanemariti npr. obrada tla i zaštita od bolesti i štetnika. Ako napadi štetnika i zaraze bolesti budu velike javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.
Bujnost
Povećana bujnost voćaka javit će se zato što će zametanje plodova biti vrlo slabo ili ga gotovo uopće neće biti, pa će se sva hranjiva usmjeravati na vegetativni rast odnosno na prirast drvne mase. Javit će se vrlo intenzivan rast mladice koji se treba regulirati i usporiti, jer bi u protivnom moglo doći do slabije diferencijacije pupova, a time će prirod sljedeće godine biti smanjen ili bi mogao izostati. Ako je moguće, mogu se primijeniti regulatori rasta – tzv. retardanti kojima se može barem djelomično smanjiti rast mladica.
Diferencijacija generativnih pupova
Za većinu voćnih vrsta počinje obično nakon završetka intenzivnog vegetativnog rasta (od svibnja do kolovoza ovisno o vrsti), a predstavlja u početku nevidljivu promjenu unutar pupa koji iz vegetativne faze prelazi u generativnu fazu. Upravo iz tih generativnih pupova koji će započeti diferencijaciju ovog ljeta, sljedeće proljeće će se razviti cvjetovi. Važno je prije početka diferencijacije poduzeti neke postupke kojima se može povećati postotak diferencijacije. Tako je poželjno povijanje grana u vodoravan položaj, ne pretjerana gnojidba dušikom i prihrana voćke budući da se tim postupkom pojačava vegetativni rast i produžuje intenzivni vegetativni rast na štetu diferencijacije pupova. Isto tako nije poželjno pretjerano natapanje, kako bi se faza intenzivnog rasta na vrijeme usporila.
Zelena rezidba
S obzirom na to da se zimskom rezidbom obično ostavlja povoljan omjer generativnih i vegetativnih pupova kako bi se osigurala ravnoteža između rasta i rodnosti, a većina generativnih pupova i cvjetova je smrzla, važno je intervenirati u zeleno odnosno provesti zelenu rezidbu tijekom svibnja, najkasnije lipnja u vidu odstranjivanja – prorjeđivanja dijela mladica ili prikraćivanja kako bi došlo do bolje diferencijacije generativnih pupova, a ujedno će se izbjeći prejaka bujnost voćaka. Isto tako zelenom rezidbom treba obavezno odstraniti mladice koje rastu u unutrašnjost krošnje, a posebno šibe vodopije koje će zbog većeg pritjecanja hranjiva još više rasti a time i dodatno crpiti voćku.
Zametanje plodova
Neki su voćari neposredno nakon niskih temperatura poprskali voćke preparatima na bazi giberelinske kiseline, stoga je veća mogućnost pojave partenokarpnih plodova koji se obično i prirodno razvijaju kada je oplodnja slaba, jer im uz plodove s razvijenim sjemenkama ne pritječe dovoljno hranjiva. U ovom slučaju se sintetskim preparatima moglo pospješiti partenokarpno zametanje plodova (jabuka i kruška) – tzv. stimulativna partenokarpija, što je posebno značajno u godinama kao što je bila ova kad je u cvatnji bilo pozeba. Ukoliko dođe do zametanja partenokarpnih plodova oni se razlikuju po vanjskom izgledu i organoleptičkim svojstvima ploda. Obično zaostaju po veličini, a oblik im je više ili manje deformiran i ne odgovara karakteristikama sorte. Isto tako vidljive bi mogle biti promjene na plodovima koji su već bili zametnuti u vrijeme pojave niskih temperatura. Takvi plodovi mogu biti deformirani i obično imaju prevlaku odnosno svijetlo smeđi prsten koji je jedan od znakova oštećenja cvijeta od niskih temperatura.

Izvor:Gospodarski list

utorak, 18. travnja 2017.

Zaštita vinove loze prije i poslije cvatnje

Početak cvatnje je važan moment u zaštiti od peronospore, pepelnice, a kod nekih sorti (Rajnski rizling, Zeleni silvanac) i sive plijesni.

Sistemično-kontaktni fungicidi pružaju kvalitetniju zaštitu u ovoj fazi razvoja vinove loze u odnosu na kontaktne fungicide jer se bolje rasporede u listićima i mladicama, djeluju preventivno i kurativno (terapeutski), sistemična komponenta se teže ispire i kreće se do svih organa vinove loze koji transpiriraju.

Napad pepelnice (Uncinula necator) prepoznaje se po pepeljastim prevlakama na svim zelenim dijelovima loze. Na lišću se ova prevlaka javlja i s lica i s naličja. Napadnuto mlado lišće se deformira, a često i suši. Najveću opasnost pepelnica predstavlja za grožđe koje biva zaraženo od zametanja pa do šaranja. Mlade bobice se u cijelosti pokrivaju sivo pepeljastom prevlakom, smežuraju se i suše. Veći dio grozda ili cijeli grozd obolijeva od pepelnice zahvaljujući brzom širenju površinskog parazita. Napad pepelnice u ovoj fazi uzrokuje brzo pucanje opne i tada se javljaju tipični simptomi napada pepelnice na bobicama - bobe se raspuknu i u njima se vide sjemenke. Pukotine na bobicama su idealna mjesta za ulaz botritisa (truleži), što čini dvostruku štetu na grožđu.

Plamenjača (Plasmopara viticola) napada sve zelene organe vinove loze, najčešće list i bobice, rjeđe cvijet, a vitice i mladice vrlo rijetko. Na listu nastaju uljne mrlje koje postupno postaju žute pa crvenkastosmeđe da bi se na kraju osušile. Pjege su obrubljene žilama i postupno se šire a tkivo odumire. Po rubovima tako osušenih pjega na naličju se vide bijele nakupine spora. Na cvjetovima najprije strada kapica koja posmeđi i osuši se, a onda se širi na cvijet koji propada. Moguće strada i peteljkovina. Bobice također mogu imati nakupine spora do momenta gubljenja puči (kad pređu 1/3 razvoja) a poslije toga gljivica se kroz peteljku može uvući u bobicu i uzrokuje smežuravanje uz svjetlo smeđu ili ljubičastu boju, ovisno o sorti. Najčešće na donjim listovima.

Siva plijesan (Botritis), siva plijesan redovita je pojava u kišovitim godinama, grožđe počne naglo trunuti pred berbu. Trule grozdove pokriva siva plijesan poput paučine, a dosta tako trulih boba otpadne. Razlog ovoj pojavi je infekcija grozdića patogenom gljivicom po imenu siva plijesan (Botritis cinerea)-uzročnik truleži ili botritisa. Infekcija se može dogoditi u svim fazama razvoja vinove loze (od cvatnje do berbe), ali su najkritičnije faze završetak cvatnje, zatvaranje grozda, početak zriobe i pred berbu. Najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama pojavljuju se najprije smeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ukoliko je vrijeme suho, tada se takve bobice smežuraju i suše. Do zaraze dolazi ako nakon duljeg sušnog perioda, padnu jače kiše jer čokot naglo povlači vodu pa unutar bobica dolazi do jakog tlaka, uslijed čega dolazi do pucanja pokožice. Siva plijesan se javlja u svim vinogradima gdje može pod povoljnim uvjetima ne samo smanjili berbu u visokom postotku, već i utjecati na kvalitetu mošta odnosno vina. U pojedinim klimatskim predjelima (zap. Europa), Botrytis cinerea dolazi pod imenom "plemenita plijesan" pošto svojim napadom poboljšava kvalitetu berbe izazivajući tzv. "plemenitu trulež" grožđa. Međutim u našim klimatskim prilikama, naročito u području plantažnih vinograda istočne Slavonije i Srijema, predstavlja glavni problem uzgoja vinove loze, odnosno primarni faktor koji smanjuje kvalitetu i kvantitetu berbe.

Za kvalitetno suzbijanje ove bolesti potrebno je provesti 3-4 prskanja vinove loze, ali je vrlo važno započeti sa zaštitom u pravo vrijeme. Broj prskanja ovisi o vremenskim uvjetima:

  • Prvo prskanje odmah nakon cvatnje (kod osjetljivih sorti i u početku cvatnje) s pripravkom CHORUS 75 WG (0,05%). Ovo tretiranje je potrebno kombinirati sa sistemičnim fungicidima protiv peronospore (RIVAL, FORUM STAR ili RIDOMIL GOLD MZ 68) i pepelnice (TILT 250 EC, TOPAS 100 EC, STROBY WG, COLLIS, VIVANDO ili POSTALON).

    Kombinacijom fungicida - FORUM STAR + COLLIS umanjuje se potreba za primjenom fungicida za botritis. Ova kombinacija, primijenjena odmah nakon cvatnje, suzbija 4 najvažnije bolesti u vinogradu:
    crnu pjegavost, peronosporu, pepelnicu i sivu plijesan.
  • Drugo prskanje (pred zatvaranje grozda) treba obaviti pripravcima:
    CANTUS (0,1%) ili CHORUS 75 WG (0,05%) osobito na lokalitetima i osjetljivim sortama gdje botritis svake godine pravi veće probleme.

    Vremenski uvjeti odrediti će potrebu za prskanjima u vrijeme šaranja bobica i pred berbu. Ukoliko je potrebno vinograd treba tretirati pripravcima CANTUS (0,1%) ili SWITCH 62,5 WG (0,08%).

    Ranija (preventivna) primjena fungicida za suzbijanje sive plijesni (truleži) osigurava kvalitetniji urod i smanjenu potrebu za kasnijim prskanjima(u fazi pred berbu) , a za koje se koriste isti botriticidi (CANTUS ili SWITCH 62,5 WG), kod kojih je vrlo važno voditi računa o karenci.

    Za kurativnu zaštitu vinove loze, od početka cvatnje do zatvaranja grozda, preporučamo jedan od sljedećih pripravaka za suzbijanje plamenjače:
    FORUM STAR (0,2%), RIDOMIL GOLD MZ 68 WP (0,25%), RIVAL (0,35%) ili RIDOMIL GOLD PLUS (0,4%).

Za suzbijanje pepelnice u ovom periodu možete primijeniti pripravke:
RUBIGAN EC (0,03%), TOPAS 100 EC ( 0,025%) ili TILT 250 EC ( 0,015%) koje radi bržeg inicijalnog djelovanja i u slučaju jakog napada treba kombinirati sa pripravkom CHROMOSUL 80 (0,2%).

U ovim fazama, vrlo dobar učinak na pepelnicu pokazuju pripravci VIVANDO (0,015%), COLLIS (0,04 %) ili POSTALON (0,1 %). POSTALON sadrži dvije djelatne tvari s dva različita načina djelovanja što omogućuju kvalitetniju kontrolu bolesti.

U vrijeme kada prestaje intenzivno kolanje soka u mladicama i lišću, smanjuje se potreba za sistemičnim fungicidima, a pojačava se potreba za kontaktnim fungicidima zbog čega u fazi zatvaranja grozdova preporučamo primjenu fungicida STROBY WG u koncentraciji 0,02 % ili CABRIO TOP u koncentraciji od 0,15% koji pokazuje izvrsno djelovanje protiv pepelnice na bobicama, a djeluje i na plamenjaču. Potpuno djelovanje ovih pripravaka postiže se ako se prskaju dvaput u razmaku od 7 dana.

Chat box